Da učenje hrvatske jezične povijesti i upoznavanje dragocjenih dokumenata koji su obilježili razvoj hrvatskoga jezika ne mora biti suhoparno i temeljeno samo na činjenicama pokazali su nam studenti 3. godine preddiplomskog studija Hrvatskoga jezika i književnosti Odsjeka za hrvatski jezik Filozofskog fakulteta Osijek u pratnji dr. sc. Vere Blažević Krezić, poslijedoktorandice i doc. dr. sc. Silvije Ćurak. Naime, u okviru kolegija na kojima proučavaju književnojezičnu povijest i baštinu studenti su u 6.c i 6.d razredu Područne škole Sarvaš održali zanimljivo predavanje i radionicu kako bi upoznali učenike s važnim spomenicima i dokumentima za razvoj hrvatskoga jezika, a ujedno i istaknuli koliko je hrvatska tropismenost u proteklim stoljećima obogatila hrvatsku jezičnu povijest i kulturu.

            Osim što su učenicima održali interaktivno predavanje potkrijepljeno zornim ilustracijama i fotografijama, donijeli su učenicima i suvremeni pretisak najvrednije hrvatske inkunabule – Misal po zakonu rimskoga dvora kako bi se upoznali s glagoljičnim pisanjem u XV. st., ali i da bi mogli prepoznati uglati tip glagoljice nastao na hrvatskim prostorima. Nadalje, studenti su održali i kostimirani performans oživljavajući pripadnike srednjovjekovnog reda benediktinaca, caricu Teodoru i kneza Muncimira, a govoreći o Bašćanskoj ploči, učenici su mogli doživjeti starohrvatski jezik jer im je njime pročitan tekst ploče. No da im sadržaj ne ostane potpuno nepoznat, ustupljen im je i suvremeni prijepis teksta prema čitanju Branka Fučića kako bi ga lakše razumjeli. Na tragu učenja o glagoljici studenti su se učenicima predstavili kao glagoljična slova azbuke što ih je posebno obradovalo jer su slova bila „oživljena“ pa su lakše pristupili sljedećem zadatku, a to je stvaranje riječi napisanih glagoljicom.

            U radu učenika i studenata vladalo je pozitivno ozračje – učenici su rado sudjelovali u zadatcima i veselili su se što imaju priliku učiti o povijesti hrvatskoga jezika „oživljavajući“ srednjovjekovno doba, a studenti su bili oduševljeni znanjem učenika i njihovom željom za učenjem pa možemo zaključiti da je takav oblik suradnje bio iznimno plodonosan i učinkovit. Drago nam je da smo imali priliku ugostiti mlade ljude koji vole prenositi znanje i koji skrbe o hrvatskoj kulturnoj baštini, ali i jer su učenici pozitivno reagirali na kreativan oblik poučavanja.